|
Blato,
veljača 1995. god.
I
CILJEVI
Članak
1.
VU
“Kumpanjija” je prvo i jedino udruženje koja je preuzela tradicije
stare blatske narodne vojske, sačuvane u starodrevnoj pučkoj igri
KUMPANJIJI, pa je spremna da na tim tradicijama rekonstruiranu prošlost
što dulje u običajima sačuva.
Članak
2.
Udruženje će
nastojat očuvati sve blatske narodne običaje, putem igre, opisa i sličnog,
a vršit će propagandu za njih putem video kaseta, rasprava, novina,
knjiga i predavanja.
Članak 3.
Udruženje će promicat blatske narodne
običaje:
a) redovitim glavnim javnim
nastupom, tj. svakogodišnjim izvođenjem starodrevne pučke igre -
Kumpanjije - na dan Sv. Vincence, 28. travnja;
b) usavršavanjem i izvođenjem
“blatskog tanca” na blagdan Sv. Vincence;
c) vježbanjem i igranjem
ostalih starih blatskih plesova na smotri blatskog folklora (kotilijun,
splet pokladnih plesova, blastka četvorka);
d) usavršavanjem i promicanjem
blatskih glazbala (gusle, ćurominka, mišnjica, bubanj i
harmonika - butunjara);
e) jedanput godišnje njegovat
prehrambeni folklor pod nazivom “kućna zabava”;
f) njegovanje
starih popivkinja, a poglavito klapsko pjevanje, kroz nastup “Večer
korčulanskih klapa”.
Članak
4.
Gajeći
blatski folklor Udruženje će doprinositi kulturnom razvitku i druževnosti
Blaćana, potičući ih na sve što je lijepo i plemenito, upućujući
ih preko blatskog patriotizma na ljubav prema hrvatskoj domovini.
Članak
5.
Kumpanjol
V.U. “Kumpanjija” - Blato, mora biti muškarac po narodnosti Hrvat,
koji ima prebivalište u Blatu i kojem su roditelji podrijeklom iz Blata
ili samo otac.
II
KUMPANJOLI VITEŠKIH REDOVA
Članak
6.
Sudjelovanje
na redovnom godišnjem javnom nastupu (RGJN) glavna je članska dužnost,
pa se zato kumpanjolu svaki takav nastup boduje. Nagrade za rad u udruženju
te za samoprijegor i disciplinu označuju se također bodovima.
Članak
7.
Viteški
redovi su slijedeći:
a) kumpanjol od 4 - 20 bodova je viteški pripravnik,
b) vitezu koji je postigao 20 - 40 bodova, pripada red gvozdenog mača,
c) vitezu koji je postigao 40 - 60 bodova, pripada red brončanog mača,
d) vitezu koji je postigao 60 - 80 bodova, pripada red srebrenog mača,
e) vitezu koji je postigao 80 - 100 bodova, pripada red zlatnog mača,
f) vitezu koji je postigao 100 i više bodova pripada red viteza
veterana.
Članak
8.
Za
RGJN na pijaci u Blatu kumpanjol dobija:
-
vojnik dobija 4 boda,
-
časnici: kapitan, barjaktar (alfir) i kaplar dobijaju 5 bodova,
-
mišnjičar i bubnjar dobijaju 4 boda,
-
tajnik dobija 2 boda, samo ako je vitez,
-
srdar dobija 1 bod i
-
vojvoda dobija 5 bodova.
Da bi se poticao samoprijegor i osobne žrtve (potčinjavanje) bivši
kapitani koji nastupaju na RGJN kao vojnici dobivaju 9 bodova.
Učitelji
bandire, mišnjice i bubnja dobijaju 4 boda kao učitelji ako nauče
novoga, za nastup dobijaju 8 bodova, a ukoliko su bili kapitani dobijaju
9 bodova (maksimum).
Učitelji
kumpanjije i tanca imaju 4 boda. Ako učitelj kumpanjije nastupi kao
kapitan dobija 9 bodova, ako nastupi kao vojnik dobija 10 (maksimum)
bodova.
Ako
učitelj tanca nastupi na RGJN kao vojnik dobija 8 bodova, ako nastupi
kao kaplar dobija 9 bodova. Ukoliko je bio kapitan, a nastupi kao vojnik
dobija 10 (maksimum) bodova.
Ako
vojvoda nastupi na RGJN kao kapitan dobija 10 bodova, a kao vojnik
dobija 11 (maksimum za vojvodu) bodova.
Onaj
koji nastupi kao srdar, a vitez je, dobija 4 boda, a ako je bio kapitan
dobija 5 bodova.
Ako
vojnik nastupa 5 godina neprekidno dodaje mu se 5 bodova (ovo se ne
odnosi na časnike).
Kumpanjol
koji nije aktivan kroz cijelu godinu, odnosno jedini mu je cilj nastup
na RGJN, a nakon toga nema ga na 70% probi i nastupa kroz godinu, dobija
samo dva (2) boda.
Članak
9.
Svaki
vitez godišnje može dobiti maksimum 10 bodova, a vojvoda ako nastupi
kao vojnik 11 bodova, a kao kapitan 10.
Članak
10.
Vitez
koji je sakupio 50 bodova dobija Zlatnu plaketu Udruženja.
Članak
11.
Ostali
članovi za 10 godina neprekidnog rada dobijaju priznanje.
Članak
12.
Izvršni
odbor za posebne prilike može članovima i pojedincima ili društvima
dodijeliti priznanje i zlatnu plaketu.
Članak
13.
Popis
viteških redova popunjuje se odma nakon RGJN. Vodi ga vojvoda po
godinama, a svake se godine pribrojavaju vitezovima bodovi iz prošlih
godina.
Članak
14.
Skupština
vitezi sastaje se najmanje jednom godišnje pred glavnu skupštinu.
Saziva je predsjednik skupštine vitezi. Skupština vitezi nadzire rad
vojvode i bojnog i tehničkog odbora. Predlaže vojvodu, odlučuje o
tehničkim izmjenama kumpanjolskog i ostalih odjeljenja na prijedlog
kapitanskog vijeća.
Skupštinom
vitezi predsjedava predsjednik skupštine vitezi koji je kapitan. Odluke
koje se donesu obvezuju vojvodu.
Predsjednik
skupštine vitezi predlaže novog predsjednika ili najmanje jedna trećina
prisutnih vitezi.
Vojvoda
predlaže novog vojvodu ili jedna trećina prisutnih vitezi.
Na
zahtjev vitezi vojvoda čita bodove.
Vojvoda
je dužan podnijeti izvještaj skupštini vitezi o radu u proteklom
periodu. Skupština vitezi može zaslužnim članovima ili društvima
ili pojedincima dodijeliti zlatnu plaketu.
Članak
15.
Vitezi
mogu održati izvanrednu skupštinu ako je sazove najmanje jedna trećina
živih vitezi u Blatu.
Članak
16.
Vitezu
pripadaju slijedeća prava:
a)
sudjelovati u svim vježbama i nastupima.
b)
pravo žalbe I.O. i glavnoj Skupštini.
c)
pravo priziva na Sud časti protiv disciplinskih odluka vojvode;
d)
pravo raspravljati i predlagati na skupštini vitezi;
e)
da svugdje osim kod glavnog javnog nastupa bude dano prvenstvo vitezima
višeg reda pred vitezima nižeg reda.
Članak
17.
Časnici
(kapitan, barjatar i kapural) su doživotno u časti koju su postigli,
dok čast vojvode i starišine traje samo dok obnašaju svoje funkcije.
III
VOJVODA
Članak
18.
Za
vojvodu može biti izabran samo kapitan udruženja. Ista osoba može
biti izabrana najviše dva mandata (po dvije godine) uzastopce ukoliko
skupština drugačije ne odredi.
Članak
19.
Vojvoda
kao vrhovni zapovjednik treba svoj privatni život tako uskladiti kako
bi bio na veći ugled funkciji koju obnaša. U svojim se postupcima
vojvoda mora voditi demokratskim načelima, a sposobnost mu mora biti
glavno mjerilo kod unaprijeđivanja i nagrađivanja pojedinaca.
Članak
20.
Kao
tehnički vođa, vojvoda:
a)
Ustanovljuje satove vježbanja i upravlja vježbanjem Kumpanjije, a
nadzire i ostale vježbe. Na tim vježbama može disciplinski kazniti
(ukorom, odstranjivanjem) nered i nedisciplinu te riješiti razmirice među
vježbačima.
b)
Samo sposobnije među vježbačima pušta na javni nastup. Među
najsposobnijim vježbačima odabire kapitana za taj nastup (a s njim u
sporazumu i ostale časnike) saslušavši prijedlog bojnog odbora;
c)
Daje u duhu suvremenih načela inicijativu bojnom i tehničkom odboru
kao i kapitanskom vijeću;
d)
Postavlja, mijenja i nadzire rad potrebitih odbora, saziva sastanke i
dogovore, ali u svojim odlukama tehničke naravi nije vezan za ničiji
stav te može u interesu Udruženja odrediti i protivno većini svih
savjetodavnih tijela.
IV
BOJNI I TEHNIČKI ODBOR
Članak
21.
Vojvoda
sebi za pomoćnike bira one od kumpanjola koji su se svojom sposobnošću
istakli za vođenje pojedinih grana tehničke djelatnosti. Tako on
sastavlja bojni i tehnički odbor za taj mandat, a njegove članove može
zamijeniti sa sposobnijim kad god to bude smatrao shodnim. Od njegove
volje ovisi hoće li takav stručnjak vršiti jednu ili dvije dužnosti.
Jedna osoba ne može obnašati više od dvije dužnosti.
Članak
22.
Bojni
odbor se brine za “viteški ples od boja” (Kumpanjija), dok tehnički
odbor za svu ostalu folklornu djelatnost.
U
bojni odbor spadaju:
a)
Pročelnik kumpanjolskog odjeljenja koji mora biti kapitan Kumpanjije.
Vodi prozivnik vježbača Kumpanjije te u odsutnosti vojvode upravlja
vježbama a ostale ovlasti vojvode tehničke naravi vrši u slučaju nužde
i prema uputama vojvode. U prisutstvu vojvode ima onoliko ovlasti koliko
mu vojvoda izričito dade. Predsjeda sjednici bojnog odbora u slučaju
odsutnosti vojvode;
b)
Barjatar (alfir) koji je učitelj vijačkog odjeljenja. Upravlja vježbama
vijanja. U svečanim prilikama nosi i vije barjak Udruženja;
c)
Kolovoja koji mora biti dobar igrač tanca. Upravlja vježbama tanca na
kojima je pokazivač lijepog igranja. U svim svečanim prigodama izvodi
tanac te predsjeda plesnom odboru.
d)
Predstojnica koja mora biti dobra tancarica. Upravlja vježbama
tancarica. Vodi popis narodne nošnje i pomaže gospodaru i održavanju
inventara.
Članak
23.
U
tehnički odbor spadaju:
a)
Pročelnik pokladnih plesova koji mora biti dobar plesač. Uči
kotilijun, splet pokladnih plesova i blatsku četvorku (kvadrilju);
b)
Učitelj mišnjice;
c)
Učitelj bubnja;
d)
Pročelnik pjevačkog odjeljenja koji se brine o klapskom pjevanju.
Članak
24.
Pročelnici
moraju prednjačiti vršenjem dužnosti i potpunom disciplinom. Članovima
tehničkog odbora vojvoda daje pojedinačne upute a može ih po potrebi
pozvat na sjednicu Izvršnog odbora. Kroz mjesec dana pred RGJN sastaje
se bojni odbor gdje se ustanovljuje uspjeh vježbača.
Tehnički
odbor je radni odbor koji odluke donosi na svojim sjednicama.
V
KAPITANSKO VIJEĆE
Članak
25.
Kapitansko
vijeće sastavljaju svi kapitani Udruženja. Oni imaju unutar vijeća
jednaka prava. Kapitanskom vijeću presjeda vojvoda. Prema potrebi
vojvoda saziva kapitansko vijeće kao savjetodavno tijelo u tehničkim
pitanjima da odluči o načelnim pitanjima tehničke naravi (npr. nošnja
za nastupe, skraćeno igranje, izmjena figura i sl.)
Članak
26.
Da
bi zaključci kapitanskog vijeća obvezivali vojvodu i čitavo Udruženje,
odluke moraju biti donesene dvotrećinskom većinom prisutnih članova
uključujući i glas vojvode.
Sjednici
moraju biti nazočni najmanje dvije trećine, u Blatu trenutno prisutnih
kapitana.
Ne
postigne li se potrebna većina tad se prijedlog vojvode ne smatra odbačenim
već odgođenim.
Zaključak
kapitanskog vijeća može se izmijenit odnosno poništit, ali ne na
istoj sjednici, ako za prijedlog bude tročetvrtinska većina svih
kapitana.
VI
TAJNIK
Članak
27.
Dužnosti
tajnika su:
a)
Čuvar je pečata Udruženja;
b)
Mora prisustvovati svim sjednicama Izvršnog odbora;
c)
Vodi zapisnik glavne skupštine te ga potpisuje zajedno sa
predsjednikom.
d)
Prisustvuje primopredaji dužnosnika te vodi zapisnik o istoj.
Članak
28.
Knjige
moraju biti zaključene krajem poslovne godine, te blagajničku knjigu i
knjigu inventara tajnik mora predati nadzornom odboru na pregled
najkasnije osam dana pred godišnju skupštinu. Prima poštu Udruženja
i zavodi je po rednom broju.
VII
SUD ČASTI
Članak
29.
Sud
časti rješava samo razmirice koje su nastale između članova vršenjem
kumpanjolskih dužnosti, ali zainteresirani mogu povjeriti rješavanju
Sudu časti i ostalo.
Spor
koji se želi iznijeti pred Sud časti mora se u roku od četernaest
dana nakon nastalog spora pismenim putem prijaviti starišini. Starišina
će pokušat izravnat nesuglasice, pa ako je on mišljenja da nema
razloga za pokretanje postupka Suda časti, iznosi prijavu u roku od 48
sati pred Nadzorni odbor. Ako starišina smatra da spor spada pred Sud
časti poziva kroz daljnjih osam dana stranke u sporu.
Članak
30.
Sud
časti sastoji se od kapitani uključujući i starišinu.
Članak
31.
Sud
časti donosi odluke većinom glasova, po slobodnom uvjerenju uz isključenje
stranaka u sporu i ostale javnosti. Glasuje se o svakoj krivici posebno
pa skupno o kazni.
Članak
32.
Kazne
mogu biti:
a)
Usmena ili pismena opomena;
b)
Davanje primjerene zadovoljštine protivniku;
c)
Zabrana upotrebe prostorija i nastupa do godine dana i
d)
Prijedlog za isključenje iz Udruženja.
Članak
33.
Presudu
izriče predsjedatelj usmeno, a ako stranka želi i pismeno.
Članak
34.
Odluke
Suda časti su konačne.
Članak
35.
Odluke
Suda časti provodi Izvršni odbor.
VIII
STARIŠINA
Članak
36.
Starišina
je budni branitelj odredaba pravila i ostalih propisa, zbog čega mora s
interesom pratiti svu djelatnost Udruženja. Za svoj rad ili nerad
odgovoran je glavnoj skupštini.
IX
GLAVNI JAVNI NASTUP
Članak
37.
Izvodi
se 28. travnja nakon jednomjesečnog vježbanja.
Članak
38.
Obvezno
se oglašava na javnim mjestima kad započinju probe za RGJN.
Članak
39.
Da
bi se pobudilo takmičenje među kapitanima za što bolje izvođenje
Kumpanjije, te da bi se starije kapitane zadržalo što dulje među
vojskom, vojvoda će svake godine ponuditi izvođenje najstarijim
kapitanima jubilarcima. Ako ne prihvati ponuđenu čast niti jedan
jubilarac tada vojvoda u suglasju s bojnim odborom nudi izvođenje
Kumpanjije nekom kapitanu koji nije jubilarac. Ukoliko se i taj zahvali,
vojvoda i bojni odbor promoviraju novog kapitana izabranog među
najboljim vojnicima.
Članak
40.
Vojvoda
obavještava jubilarce mjesec dana prije RGJN kada i počinju probe. Ako
se jubilarac prihvati dužan je prisustvovati svim probama.
Članak
41.
Časnici
se proglašavaju 15 dana prije RGJN.
Članak
42.
Ako
vojvoda u dogovoru sa pročelnikom i ostalim članovima bojnog odbora
zaključi da dotični kapitan jubilarac koji se je prihvatio izvođenja
Kumpanjije nije do proglašenja časnika prisustvovao svim probama ili
nije fizički spreman, odlučiće o njegovom izuzeću bez obzira na
jubilarce.
Članak
43.
Kumpanjol
ne može biti časnik ako prethodno nije već nastupao.
Članak
44.
Kumpanjol
ne može biti mlađi od 18 godina. Iznimno vojvoda i bojni odbor donose
drugačiju odluku.
Članak
45.
Vojvoda
će izabrati za kapitana onoga kumpanjola kojega smatra najsposobnijim
makar taj i ne bio najbolje ocijenjen od bojnog odbora. Isto vrijedi za
alfira i kapurala.
Članak
46.
Pročelnici
neće predlagati sebe za časnike jer oni moraju zamijeniti u zadnji čas
spriječene kandidate za časnike.
Članak
47.
Ako
se nije prihvatio jubilarac, pročelnik kumpanjolskog odjeljenja će
stati na čelo vojske do proglašenja časnika, ili će to prepustiti
jednom od aktivnijih kapitana na temelju prve probe. Isto to vrijedi i
za ostale Pročelnike, kao i za učitelje.
Članak
48.
Petnaest
dana prije RGJN vojvoda će proglasiti časnike. Ako je kapitan
jubilarac istaknuti će mu se i jubilarna godina.
Članak
49.
Ako
se izvodi kombatimenat (mejdan) a prihvati se jubilarac onda će prvog
kapitana odrediti vojvoda i bojni odbor.
Članak
50.
Kombatimenat
(mejdan) u pravilu se izvodi svakih 10 godina, ako skupština vitezi na
prijedlog izvršnog odbora ne donese drugu odluku.
Članak
51.
Izvršni
odbor će se na vrijeme pobrinuti da za RGJN Općina Blato odredi
glavara. Za ostale nastupe će Izvršni odbor predložiti glavara
(starijega člana ili drugu uvaženu osobu).
Članak
52.
Pred
polazak na RGJN vojvoda će pregledat svakog kumpanjola je li propisno
obučen. Neuredne može odstraniti.
Članak
53.
Kolovoja
se mora pobrinuti:
a)
da tancaricama bude rezervirano mjesto pred zapadnim kutom crkve;
b)
da kapural krene odmah iza moštre;
c)
da se tanac ne odugovlači.
Članak
54.
Predstojnica
se mora pobrinuti:
a)
da prije nastupa pregleda nošnju tancarica;
b)
da razvrsta tancarice u tri reda po visini.
Članak
55.
Kumpanjoli
moraju nastojati da im kretnje budu ozbiljne, igranje složno, stavovi
junački, a moštra istodobna, vodeći računa o ravnanju. U svakom
trenutku moraju gledati u kapitana i složno reagirati na njegove
zapovijedi.
Članak
56.
Kapitan
je na RGJN samostalan. Vojvoda ili njegov zamjenik može mu neupadno
davati savjete.
Članak
57.
U
slučaju kiše Kumpanjija se igrajući ulaskom u ložu prekida, a njen
nastavak ovisi o vremenskim prilikama.
Članak
58.
Na
RGJN ne može nastupiti manje od 13 kumpanjola.
Članak
59.
Na
RGJN tanac igra najmanje 8 parova.
Članak
60.
Kapitan
je dužan ponuditi predstojnicu za tanac.
X
IZVANREDNI JAVNI NASTUPI
Članak
61.
Bojni
odbor određuje vrstu za izvanredni javni nastup prema kvaliteti i
aktivnosti pojedinaca.
Članak
62.
Izborom
za izvanredni javni nastup nagrađuje se aktivnost pojedinaca koji su već
nastupali.
Članak
63.
Na
izvanrednom javnom nastupu igra se skraćena Kumpanjija i samo dvije
figure tanca. Tancarice igraju s tancarom kojega odredi bojni odbor.
Članak
64.
Časnici
na izvanrednim nastupima su pročelnici pojedinih odjeljenja ili oni
koje odredi bojni odbor.
Članak
65.
Ukoliko
se nastupa van Blata vojvoda će ili njegov zamjenik dogovoriti sa režiserom
tog nastupa sve
detalje.
Članak
66.
Svi
kumpanjoli i tancarice na javnom nastupu van Blata moraju čuvati
dostojanstvo i ugled Udruženja. Nedisciplinu vojvoda može
sankcionirati.
|