O Kumpanjiji

Viteško udruženje "Kumpanjija" - Blato statutarno je utemeljena 1927. godine, sa zadaćom očuvanja i njegovanja viteškog "plesa od boja" i cjelokupne izuzetno bogate narodne baštine Blata.

Utemeljitelj i dugogodišnji predsjednik (tada je to bila funkcija tajnika) viteškog udruženja bio je ugledni blatski odvjetnik dr. Franko Cetinić Tale.

Viteško udruženje "Kumpanjija" je kao povijesna vojnička postrojba, svakako jedna od najstarijih takvih postrojbi u Hrvata. Najstariji pisani dokument o Kumpanjiji je Korčulanski statut donesen 1214. godine, u kojem se spominje, da već postoji pod tim imenom, organizirana vojska na otoku. Još ranije, jedna stara kronika iz IX stoljeća koja po svemu upućuje da ju je napisao Ristle, kroničar hrvatskog kneza Mislava, spominje vojsku na našem otoku, istina ne pod nazivom Kumpanjija, ali je u prijevodu Ristle napisao doslovce "...Otočani su mnogo pošteni i mnogo harni za dobočinstva. Naše zemlje od našeg rečenog posjeda dobro obrađuju i pošteno davaju plodove (koloniju). Mi njih rado imamo, jer se dobro služe oružjem, posebice stanovnici Blata, koji se vježbaju: mi se također njihovom pomoći služimo...".

Ta vojska, koja se zvala Kumpanjija ili Družba, bila je narodna vojska koja je kroz stoljeća branila otok Korčulu od raznih osvajača. Tu časnu zadaću Kumpanjija je vršila do ulaska otoka u sastav Austro- Ugarske, kada je počelo redovito novačenje mladića u stajaću vojsku. Poslije uvođenja oružništva s vatrenim oružjem po mjestima, Kumpanjija je iz vojničke postrojbe prešla u folklor. Posljednji istup Kumpanjije kao oružane vojničke postrojbe dogodio se 1813. godine, kada ju je poveo njen zapovjednik Juraj Cetineo (Cetinić) Longo u pomoć, od strane Engleza, opsjednutim građanima Korčule. Kad su došli do Žrnova saznali su da se grad predao Englezima, pa su se vratili u Blato.

Kumpanjoli su tijekom burne otočke povijesti često morali "u boj" s neprijateljima. Tako su u kronikama ostali zabilježeni u svim okršajima i borbama za grad i otok Korčulu, protiv stranih nasilnika i gusara. Posebno su se istakli 1571. godine, kada su Korčulani istjerali vojsku Uluz - Alije koja je opsjedala grad. I u samom Blatu Kumpanjija se sukobljavala sa stranim osvajačima, braneći svoje mjesto i svoje posjede. Tako su velike borbe zabilježene iste 1571., nešto prije navale Uluz-Alije na grad Korčulu, te 1715 godine.

O samoj Kumpanjiji kao "plesu" - muškoj mačevalačkoj igri, dr Ivan Ivančan u svojoj knjizi o Kumpanjiji, napisao je, kako se sastoji od starih obrednih elemenata, elemenata srednjeeuropskih lančanih plesova i elemenata vezanih uz utjecaje iz dinarske zone. Drži, kako su naši preci, Hrvati, dolaskom na otok nametnuli svoje plesne oblike starom plesu s mačevima koji se tu nalazio od davnine. Doista, svaki je narod ili etnička skupina, živeći na otoku, ostavio tragove u plesu-igri. Izumrli Pelazgi ostavili su buzdovan i bubanj, Iliri držak za barjak, stari grci nošnju i mišnjicu (mijeh), Rimljani vojnu formaciju, a Hrvati mač (schiavonu). U samoj viteškoj igri ima 23 figure, od kojih svaka ima značenje. Ples - igra, izvodi se bez riječi, a kumpanjoli slijede svog kapitana, koji pokretima izdaje zapovijedi. Vojsku - Kumpanjiju čine kapetan sa časnicima: alfirom (barjaktarom), srzentinom i kapularom, te vojnicima, i kao pratnja bubnjar, mišnjičar i srdar. Osnovno naoružanje Kumpanjije - mač, topuz i sulica, i sada je u sastavu Kumpanjije. Nekada se Kumpanjija, koju još nazivamo i "viteški ples od boja" igrala poslije svake borbe s neprijateljem.

Od svog osnutka 1927. pa sve do danas, Kumpanjija je sa svojim programom nastupila na više od 100 međunarodnih festivala diljem Europe, na kojima su oduševili nazočnu publiku, a prvi takav nastup bio je 1934. godine u Ljubljani. Za svoj rad i očuvanje kulturne baštine Blata dobila je najviša državna priznanja i plakete.

Glavni godišnji javni nastup Kumpanjije je 28. travnja, na blagdan sv Vincence, nebeske zaštitnice Blata i dana Općine Blato, kada se igra u potpunosti, po izvornim pravilima.