|
OKRUGLI STOL
"BLATO DO 18.st."
U organizaciji Poglavarstva općine Blato u okviru X . blatskog ljeta danas je održan Okrugli stol na temu Blato do kraja 18. stoljeća sa ciljem poticanja istraživanja povjesti Blata njena objedinjavanja i objavljivanja tijekom narednog razdoblja. 
Tajnik odbora za obnovu 10. srednjevjekovnih crkvica gospodin Teo Šeparović domaćin skupa koji je započeo u jutro obilaskom crkvica sv. Mihovila i sv. Kuzme i Damjana i Gospe od Polja, te lokaliteta u Blatu: starog groblja sv. Križa, samostana Družbe Kćeri Milosrđa i župne crkve Svih svetih, otvorio je skup u ime organizatora.
Pozdravljajući sudionike skupa ugledne goste i blaćane načelnik Općine Blato dipl. inž Branko Bačić istaknuo je: " Mjesto koje je dalo dva biskupa, predsjednika HAZU-a , rektore sveučilišta, preko 300 svećenika, brojne sveučilišne profesore i znanstvenike, koje ovih dana očekuje proglašenje prve hrvatske blaženice, Časne službenice Božje Marije Petković, utemeljiteljice autohtone hrvatske redovničke službe, nema dovoljno istraženu, objedinjenu i publiciranu svoju prošlost.
Cilj nam je ovim skupom pokrenuti istraživanja, a postojeća objediniti u zborniku i na znanstvenom skupu tijekom slijedećeg blatskog ljeta.
Predsjednik HAZU-a akademik Ivo Padovan pozdravljajući skup izrazio je svoje zadovoljstvo pokrenutom inicijativom i ponudio suradnju Akademije na ostvarenju projekta. " Osnovni poticaj i energija u ovom projektu treba dolaziti iz Blata kao i stručnih ljudi koji će istražiti porošlost uz neophodnu znanstvenu kritičnost ", naglasio je akademik Padovan .
Don Josip Barišić, blatski župnik pozdravio je nazočne i zaželio im uspješan rad u ostvarenju projekta .
Radni dio skupa otvorio je mr. Sergjo Dokoza koji je govorio o komunalnom ustrojstvu tijekom srednjeg vijeka s posebnim osvrtom na ustrojstvo korčulanske komune i statističke podatke iz 1807. godine koji se odnose na otok Korčulu.
Govorio je o obimnosti građe koja se odnosi na Korčulu a nalazi se u
arhivu u Zadru i potrebi temeljitog proučavanja tih dokumenat koji su
velika većina netaknuti.
Dinko Radić, profesor arheologije govorio je stanju u arheologiji ovog prostora te potrebama arheoloških istraživanja na Blatskom prostoru . " Od paleolitika do srednjeg brončanog doba ništa nije istraženo u ovom prostoru. Potrebno je izraditi spomeničku kartu ( katastar spomenika ) osnažiti zavičajnu zbirku u Narodnoj knjižnici Blato.
"Predlažem da se u narednom razdoblju održi poseban skup koji će biti posvećen velikom
Blaćaninu i njegovu djelu povjesničaru dr. Petru Lisičaru".
Dr. Igor Fisković govorio je o Blatu s aspekta povijesti umjetnosti. "Neophodno je istražiti blatski ubanizam, njegovu rustičnu arhitekturu, kojoj prijeti opasnost uništenja raznim preinakama i
dogradnjama..
U nastavku skupa govorila je Ana Biško. prof. povijesti umjetnosti o blatskim " kaštilima " koje je obradila u svom diplomskom radu prije dvije godine.
Govorila je o potrebi identifikacije i istraživanja uloge svih kaštila te
o trenutnom stanju koje je ona zatekla.
Dr. Alena Fazinić osvrnula se na bogatstvo blatske crkve i njene riznice,
te posebno zavjetnih darova, crkveno ruho koje je neophodno detaljnije istražiti.
Ivo Vojnović, dipl. inž. arhitekture kao bivši djelatnik Zavoda za zaštitu
spomenika kulture, govorio je o projektu obnove 10 srednjevjekovnih crkvica i starog groblja sv. Križa.
Prof. Antun Marinović govorio je o crkovnim bratovštinama u srednjem vijeku, njihovoj organizaciji i
utjecaju u crkvenom ali i svjetovnom segmentu kao izvoru podataka za ukupnu
povijest povijest.
Prof. dr. Zvonimir Šeparović govorio je o potrebama istraživanja i o društvenim odrednicama tijekom proteklog razdoblja. " Predlažem da se ne zaustavljamo samo na 18. stoljeću. Potrebno je istražiti naše iseljavanje, tek svaki peti blaćanin podrijetlom živi u Blatu. Saberimo što je napisano, objedinimo sve, ali se pritom nemojmo izolirati."
Don Ivo Protić nekoliko puta se uključivao u raspravu iznoseći svoja saznanja i podatke koje je objavio u svojim knjigama o blatskoj župi, a koji su vrijedan prilog izučavanja blatske prošlosti.
Po završetku rasprave sudionici su donijeli slijedeće zaključke:
- Zalažemo se za očuvanje, proučavanje i publiciranje rezultata istraživanja povijesne baštine prostora općine Blato .
- Ističemo potrebu ravnomjernog proučavanja najstarije baštine, crkvene baštine, kulturne baštine, graditeljskog nasljeđa, političkog, gospodarskog i društvenog života u Blatu kroz povijest.
- Ograničavamo predmet proučavanja znanstvenog skupa koji će uslijediti u idućem " blatskom ljetu " na razdoblje do kraja 18. stoljeća.
- Zalažemo se za suradnju sa Konzervatorskim odjelom Dubrovnik Ministarstva kulture RH radi izrade registra spomenika kulture općine Blato.
- Potrebno je u ovaj projekt uključiti sve pojedince i ustanove, koji na poziv Općinskog poglavarstva žele i mogu doprinjeti proučavanju povijesti općine Blato.
- Utemeljiti radne skupine za proučavanje pojedinih područja znanstvenog interesa.
- Za provedbu, koordinaciju i praćenje izvršenja donesenih zaključaka brinut će se Poglavarstvo općine Blato, čiji je konačni cilj organizacija
znanstvenog skupa o povijesti Blata do kraja 18. stoljeća u kolovozu 2003. godine.
|