Isto tako, svi građani koji smatraju da su im ugrožena ili povrijeđena ljudska prava, ili da su diskriminirani, moći će kroz razgovor sa savjetnicima pravobraniteljice osobno iznijeti svoj problem i uložiti pritužbu na postupanje i rad pojedinih tijela obuhvaćenih nadležnošću pučke pravobraniteljice, odnosno državnih, županijskih, gradskih i općinskih tijela te pravnih osoba s javnim ovlastima, a uz njih, u slučajevima diskriminacije, i svih pravnih i fizičkih osoba.

Savjetnici će građane 7. svibnja primati u Dubrovniku od 11 do 13 sati u Maloj vijećnici Grada Dubrovnika (Pred dvorom 1) te u Metkoviću od 15 do 17 sati u Zgradi političkih stranaka, Kralja Zvonimira 20. Sljedećeg dana, 8. svibnja, građani će svoje pritužbe moći uložiti i na Korčuli, i to od 12 do 14 sati u Uredu gradskog kotara Stari grad na Trgu sv. Justine.

Zbog zaštite privatnosti građana, nije predviđeno medijsko praćenje primanja pritužbi.

Iako je stupanj razvoja i iznos BDP-a po stanovniku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova, iznad hrvatskog prosjeka, unutar županije postoje razlike koje uvelike utječu i na kvalitetu svakodnevnog života njezinih stanovnika. Primjerice, dok je indeks razvijenosti županije 120,84 (hrvatski prosjek je 100), četiri jedinice lokalne samouprave (Ston, Kula Norinska, Slivno i Zažablje) imaju vrijednosti indeksa razvijenosti ispod 75 posto. Dodatno, prometna izoliranost predstavlja izazov za cjelokupnu županiju, a značajni su problemi i s dostupnošću zdravstvenih usluga, osobito na otocima i u unutrašnjosti. Kako je turizam temeljna gospodarska djelatnost, rastući problem postaje i gentrifikacija, odnosno iseljavanje autohtonog stanovništva iz gradskih središta zbog rasta troškova života i stavljanja svakog slobodnog kvadrata u funkciju turizma.

Terenskim radom, pučka pravobraniteljica na osnovu prikupljenih informacija nadležnim tijelima upućuje preporuke za podizanje kvalitete života građana, ukazujući na važnost snažnije zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, o čemu kontinuirano izvještava i Hrvatski sabor kroz svoje godišnje izvješće, koje od 2016. godine sadrži i poglavlje o nejednakom regionalnom razvoju s posebnim osvrtom na ruralna područja. Problem je to koji je prepoznao i UN, pa su tako u okviru posljednjeg kruga Univerzalnog periodičkog preglednika o stanju ljudskih prava, RH upućene preporuke koje se odnose na zaštitu ljudskih prava u ruralnim područjima, posebice na pristup zdravstvenim ustanovama te na dostupnost vode i inkluzivnog obrazovanja.